La Notte
prev.
play.
mark.
next.

1:28:00
Pomozi mi.
1:28:05
- Obeæaj da me neæeš zavitlavati? - Obeæavam.
1:28:14
Èula sam delove jednog dijaloga
na televiziji:

1:28:18
"Prati taj auto!"
"Ne bi to bilo pametno, Džime"

1:28:23
Posle toga, èuo se neki pas kako zavija...
1:28:27
... dugo, iskreno, bolno,
sve se ispunilo velikom tugom...

1:28:33
... onda sam èula avion, mislim,
1:28:36
a zatim tišina... i bila sam sreæna.
1:28:40
Tišina parka je puna zvukova;
nasloniš uvo na neko drvo i slušaš,

1:28:46
na kraju æeš èuti zvuke;
možda je to u nama, ali ja bih više volela da je zvuk drveta!

1:28:53
Tišinu su prekidali
èudni šumovi...

1:28:56
... poremetili su moj mir.
1:28:59
Zatvorila sam prozor, ali èulo se
i dalje; mislila sam da ludim!

1:29:06
Ne volim nepotrebne zvuke;
želim da ih biram tokom dana.

1:29:10
Reèi i glasove, takoðe... ima tako mnogo reèi
koje bih volela da ne èujem...

1:29:15
... ali moraš se prepustiti, kao kad te
ponese morski talas.

1:29:27
Pusti da èujem još jednom.
1:29:56
- Obrisala sam, sve su to gluposti... - Zašto?
Zato što ja nisam posveæena pisanju,


prev.
next.