1:26:02
Evo to su
vrijeme i povijest.
1:26:04
Ta vrsta stalnog
sanjarenja ili smuenosti.
1:26:08
Proèitao sam to i pomislio:"Èudno."
A te sam noæi usnuo san.
1:26:13
Bio je tu tip koji je
navodno bio vidovit.
1:26:16
Ali ja sam govorio:
"On nije doista vidovit."
1:26:20
Iznenada sam poèeo lebdjeti,
uzdizati se prema stropu.
1:26:25
Dok sam gotovo probijao strop,
rekao sam:"Dobro, vjerujem ti."
1:26:30
Lebdio sam prema dolje i
kad sam nogama dodirnuo tlo...
1:26:34
...vidovnjak se pretvorio u enu
u zelenoj opravi, Lady Gregory.
1:26:38
Lady Gregory bila je
zatitnica Yeatsa, Irkinja.
1:26:42
lako nisam vidio
njezinu sliku...
1:26:44
...bio sam siguran da je
to lice Lady Gregory.
1:26:49
Lady Gregory okrene se
prema meni i reèe:
1:26:51
"Objasnit æu ti prirodu svemira.
1:26:54
Philip K. Dick ima pravo za vrijeme,
no grijei da je ovo 50. godina.
1:26:58
Zapravo postoji samo jedan trenutak.
A to je vjeènost.
1:27:03
Trenutak u kojem Bog
postavlja pitanje koje glasi:
1:27:09
'eli li se sjediniti s
vjeènosti, biti u raju?'
1:27:14
A svi mi govorimo:
'Ne, hvala. Ne bih jo.'"
1:27:18
Pa je vrijeme samo stalno
odbijanje Bojeg poziva.
1:27:22
Eto to je vrijeme. Nije nita vie
50. g. nego to je 2001.
1:27:27
Postoji samo jedan trenutak,
i neprestano smo u tome.
1:27:31
Tad mi ona kae da je ovo
pripovijest svaèijeg ivota.
1:27:36
Iza velikih razlika,
tek je jedna prièa...
1:27:40
...o prelasku
s "ne" na "da" .
1:27:42
Cijeli ivot je:
"Ne, hvala. Ne, hvala."
1:27:46
A onda na kraju:"Da, predajem se.
1:27:48
Da, prihvaæam. Da, voljan sam."
To je putovanje.
1:27:53
Svatko na kraju moe
reæi "da", zar ne?
1:27:57
Tako je.
1:27:58
I nastavimo mi hodati,
a moj pas dotrèi do mene.